- Teorija
- Vježbe
- Ispit
9. Tjedan
- Višestruke derivacije, parametarske funkcije i primjena teorema diferencijalnog računa
1. Višestruke derivacije i diferencijali
1.1. Definicija višestrukih derivacija
Krenimo od prve derivacije funkcije .
-
Druga derivacija dobiva se kao derivacija prve derivacije:
-
Treća derivacija je derivacija druge derivacije, i tako dalje, pa općenito za n-ti red derivacije vrijedi:
Primjer: Ako je , tada:
1.2. Druga derivacija i njeno značenje
- Druga derivacija informira nas o promjeni nagiba funkcije.
- U fizici, ako je položaj tijela, onda je brzina, a ubrzanje.
- U analizi funkcija, znak druge derivacije govori o konkavnosti i konveksnosti:
- Ako je za sve u intervalu, krivulja je konveksna (oblik “smiješka”).
- Ako je , krivulja je konkavna (oblik “namrgođene” parabole).
1.3. n-ti red derivacije i primjene
- Višestruke derivacije (treći, četvrti i sl. red) koriste se pri analizi složenih fizikalnih sustava (npr. jerk – “ubrzanje ubrzanja” je treća derivacija položaja).
- U Taylorovom razvoju funkcija oko točke , derivacije višeg reda ključne su za računanje viših članova ekspanzije:
1.4. Višestruki diferencijali
Diferencijal prve derivacije je:
Za drugi diferencijal, formalno se može pisati:
Međutim, u klasičnoj se analizi rjeđe upotrebljava kao praktično sredstvo; češće se radije oslanjamo na .
1.5. Aplikacije višestrukih derivacija u analizi funkcija (konkavnost, konveksnost, infleksijske točke)
- Konkavnost i konveksnost:
- → funkcija je konveksna.
- → funkcija je konkavna.
- Infleksijske točke: Točke gdje dolazi do promjene iz konveksnosti u konkavnost ili obratno. Najčešće su točke gdje je (uz uvjet da se promijeni predznak ).
Primjer: Za :
- ,
- .
- daje .
- Za , → funkcija konkavna.
- Za , → funkcija konveksna.
- je infleksijska točka.
2. Deriviranje parametarski zadanih funkcija
2.1. Uvod u parametarski zadane funkcije
Parametarske funkcije su funkcije gdje se i ne izražavaju izravno jedno preko drugoga (npr. ), nego oboje ovise o nekom parametru :
Primjer: Jednadžba kruga polumjera 1 (jednostavnije zadana parametarski):
2.2. Derivacija prvog reda (dy/dx) za parametarske funkcije
Ako je i , te su obje funkcije derivabilne, tada:
Primjer:
Ako je
tada
Stoga
2.3. Druga derivacija (d²y/dx²) za parametarske funkcije
Za dobivanje druge derivacije trebamo ponovno derivirati po :
Ovo proizlazi iz lanca deriviranja i činjenice da je .
Primjer (nastavak prethodnog):
Imamo . Deriviramo po :
Zatim dijelimo s , pa je:
2.4. Primjene u geometriji i kinematici
- Geometrija: Parametarske jednadžbe za krivulje (npr. eliptične, kružne) omogućuju računanje nagiba, krivosti i duljine luka.
- Kinematika: Ako je putanja čestice u ravnini, tada su komponente brzine, dok se ubrzanje može dobiti derivacijom tih komponenata.
3. Teoremi diferencijalnog računa
3.1. Fermatov teorem
- Definicija: Ako ima lokalni ekstrem (minimum ili maksimum) u točki i derivabilna je u , tada je
- Dokaz (skica): U blizini ekstrema derivacija mora mijenjati predznak ili biti jednaka nuli u točki . To implicira da je upravo .
- Značaj: Fermatov teorem daje temeljnu metodu pronalaženja ekstrema postavljanjem jednadžbe .
3.2. Rolleov teorem
- Izjava: Ako je kontinuirana na i derivabilna na , te vrijedi , postoji barem jedna točka takva da
- Primjer: , gdje je . Rolleov teorem jamči da postoji barem jedna točka između i gdje je .
- Geometrijsko značenje: Ako dva kraja grafa funkcije imaju istu visinu, mora postojati “vrh” ili “dolina” između (tangenta paralelna s x-osi).
3.3. Cauchyjev teorem srednje vrijednosti
- Uvjeti i formulacija: Za dvije funkcije i , kontinuirane na i derivabilne na , uz , postoji barem jedna točka takva da
- Povezanost: Ovo je općenitija verzija Lagrangeova teorema. Kad je , dobivamo Lagrangeov MVT.
3.4. Lagrangeov teorem srednje vrijednosti
- Izjava: Ako je kontinuirana na i derivabilna na , postoji točka takva da
- Dokaz (skica): Primjenjuje se Rolleov teorem na funkciju , uz prikladno pomicanje grafa.
- Primjena: Analiza funkcije i aproksimacije - npr. duljina putanje, prosječna brzina.
4. L'Hospitalovo pravilo i računanje limesa neodređenih oblika
4.1. Uvod u neodređene oblike limesa
Neodređeni oblici su slučajevi u kojima se izravna evaluacija limesa daje nešto poput:
Ovakvi oblici zahtijevaju dodatne manipulacije da bi se limes pravilno izračunao.
4.2. Izvođenje L'Hospitalovog pravila
L’Hospitalovo pravilo kaže:
Ako su i derivabilne na intervalu oko točke gdje želimo izračunati limes, te imamo neodređeni oblik ili , tada vrijedi:
pod uvjetom da desni limes postoji (ili je ).
4.3. Primjena L'Hospitalovog pravila na oblike:
Primjer:
Direktna evaluacija daje . Primijenimo L’Hospitalovo pravilo:
4.4. Ostali neodređeni oblici i njihova transformacija
- → prebaciti u oblik ili tako da napišemo .
- → svedemo na zajednički nazivnik.
- → transformacija pomoću logaritmiranja:
4.5. Primjeri i vježbe za računanje limesa
4.6. Ograničenja i nepravilna primjena L'Hospitalovog pravila
- Moramo imati derivabilnost i ispravan neodređeni oblik ( ili ).
- Ako je granična vrijednost i dalje neodređena, možemo primijeniti L’Hospitalov postupak opet, ali uvijek uz oprez.
5. Primjene derivacija i limesa
5.1. Analiza brzine i ubrzanja
U kinematici, ako je položaj :
- je brzina,
- je ubrzanje.
Ako želimo znati ponašanje za velika , možemo tražiti ili kako bismo procijenili asimptotsko gibanje.
5.2. Optimizacija funkcija pomoću višestrukih derivacija
- Pronalazak ekstremne vrijednosti: .
- Priroda ekstrema:
- Ako je , je lokalni minimum.
- Ako je , je lokalni maksimum.
- Ako je , treba dublju analizu (viši red derivacija).
5.3. Identifikacija ponašanja funkcije na granicama intervala
Uz derivacije i limes možemo vidjeti:
- Dolazi li funkcija do asimptote?
- Ima li funkcija “skok” na rubovima intervala?
- Koliko je stabilno rješenje za ili ?
5.4. Modeliranje u ekonomiji i fizici koristeći limes i derivacije
- Ekonomija: marginalni trošak , marginalna korist, analiza limesa za proizvodnju .
- Fizika: granično ponašanje ubrzanja, brzine ili energije kod velikih vremena ili velikih udaljenosti.
6. Zaključak
6.1. Sinteza koncepta višestrukih derivacija, diferencijala i parametarskih funkcija
U ovoj lekciji obradili smo:
- Višestruke derivacije i diferencijale,
- Parametarske funkcije i način deriviranja,
- Teoreme (Fermat, Rolle, Cauchyjev, Lagrangeov) kao temeljnu teorijsku osnovu diferencijalnog računa.
6.2. Značaj teorema diferencijalnog računa u matematici i znanosti
Teoremi diferencijalnog računa omogućuju:
- Pouzdanu analizu ekstremnih vrijednosti,
- Praktične alate (poput L’Hospitala) za rješavanje limesa,
- Precizno modeliranje u raznim znanostima (fizika, ekonomija, biologija, inženjerstvo).
6.3. Primjer primjene L'Hospitalovog pravila
Za kraj, još jedan praktičan primjer:
Bez dodatnih alata, vidimo da se brojač raste linearnom brzinom, a nazivnik raste eksponencijalno, pa limes očekujemo da je .
- Primjenom L’Hospitala (za oblik):