Skip to main content

9. Tjedan

  • Višestruke derivacije, parametarske funkcije i primjena teorema diferencijalnog računa

1. Višestruke derivacije i diferencijali

1.1. Definicija višestrukih derivacija

Krenimo od prve derivacije f(x)f'(x) funkcije f(x)f(x).

  • Druga derivacija f(x)f''(x) dobiva se kao derivacija prve derivacije:

    f(x)=ddx(f(x)).f''(x) = \frac{d}{dx} \bigl(f'(x)\bigr).
  • Treća derivacija f(3)(x)f^{(3)}(x) je derivacija druge derivacije, i tako dalje, pa općenito za n-ti red derivacije vrijedi:

    f(n)(x)=dndxnf(x).f^{(n)}(x) = \frac{d^n}{dx^n} f(x).

Primjer: Ako je f(x)=x4f(x) = x^4, tada:

f(x)=4x3,f(x)=12x2,f(3)(x)=24x,f(4)(x)=24,f(5)(x)=0.f'(x) = 4x^3, \quad f''(x) = 12x^2, \quad f^{(3)}(x) = 24x, \quad f^{(4)}(x) = 24, \quad f^{(5)}(x) = 0.

1.2. Druga derivacija i njeno značenje

  • Druga derivacija informira nas o promjeni nagiba funkcije.
  • U fizici, ako je s(t)s(t) položaj tijela, onda je s(t)=v(t)s'(t) = v(t) brzina, a s(t)=a(t)s''(t) = a(t) ubrzanje.
  • U analizi funkcija, znak druge derivacije govori o konkavnosti i konveksnosti:
    • Ako je f(x)>0f''(x) > 0 za sve xx u intervalu, krivulja je konveksna (oblik “smiješka”).
    • Ako je f(x)<0f''(x) < 0, krivulja je konkavna (oblik “namrgođene” parabole).

1.3. n-ti red derivacije i primjene

  • Višestruke derivacije (treći, četvrti i sl. red) koriste se pri analizi složenih fizikalnih sustava (npr. jerk – “ubrzanje ubrzanja” je treća derivacija položaja).
  • U Taylorovom razvoju funkcija f(x)f(x) oko točke aa, derivacije višeg reda ključne su za računanje viših članova ekspanzije: f(x)f(a)+f(a)(xa)+f(a)2!(xa)2++f(n)(a)n!(xa)n.f(x) \approx f(a) + f'(a)(x-a) + \frac{f''(a)}{2!}(x-a)^2 + \dots + \frac{f^{(n)}(a)}{n!}(x-a)^n.

1.4. Višestruki diferencijali

Diferencijal prve derivacije je:

dy=f(x)dx.dy = f'(x)\,dx.

Za drugi diferencijal, formalno se može pisati:

d2y=d(dy)=d(f(x)dx).d^2y = d(dy) = d\bigl(f'(x)\,dx\bigr).

Međutim, u klasičnoj se analizi rjeđe upotrebljava d2yd^2y kao praktično sredstvo; češće se radije oslanjamo na f(x)f''(x).

1.5. Aplikacije višestrukih derivacija u analizi funkcija (konkavnost, konveksnost, infleksijske točke)

  • Konkavnost i konveksnost:
    • f(x)>0f''(x) > 0 → funkcija je konveksna.
    • f(x)<0f''(x) < 0 → funkcija je konkavna.
  • Infleksijske točke: Točke gdje dolazi do promjene iz konveksnosti u konkavnost ili obratno. Najčešće su točke gdje je f(x)=0f''(x) = 0 (uz uvjet da se promijeni predznak f(x)f''(x)).

Primjer: Za f(x)=x3f(x) = x^3:

  • f(x)=3x2f'(x) = 3x^2,
  • f(x)=6xf''(x) = 6x.
    • f(x)=0f''(x) = 0 daje x=0x = 0.
    • Za x<0x < 0, f(x)<0f''(x) < 0 → funkcija konkavna.
    • Za x>0x > 0, f(x)>0f''(x) > 0 → funkcija konveksna.
    • x=0x = 0 je infleksijska točka.

2. Deriviranje parametarski zadanih funkcija

2.1. Uvod u parametarski zadane funkcije

Parametarske funkcije su funkcije gdje se xx i yy ne izražavaju izravno jedno preko drugoga (npr. y=f(x)y = f(x)), nego oboje ovise o nekom parametru tt:

{x=x(t)y=y(t)\begin{cases} x = x(t) \\ y = y(t) \end{cases}

Primjer: Jednadžba kruga polumjera 1 (jednostavnije zadana parametarski):

x(t)=cost,y(t)=sint,t[0,2π].x(t) = \cos t, \quad y(t) = \sin t, \quad t \in [0,2\pi].

2.2. Derivacija prvog reda (dy/dx) za parametarske funkcije

Ako je y=y(t)y = y(t) i x=x(t)x = x(t), te su obje funkcije derivabilne, tada:

dydx=dydtdxdt=y(t)x(t),pod uvjetom x(t)0.\frac{dy}{dx} = \frac{\frac{dy}{dt}}{\frac{dx}{dt}} = \frac{y'(t)}{x'(t)}, \quad \text{pod uvjetom } x'(t) \neq 0.

Primjer:
Ako je

x(t)=2t+1,y(t)=t2+3,x(t) = 2t + 1, \quad y(t) = t^2 + 3,

tada

dydt=2t,dxdt=2.\frac{dy}{dt} = 2t, \quad \frac{dx}{dt} = 2.

Stoga

dydx=2t2=t.\frac{dy}{dx} = \frac{2t}{2} = t.

2.3. Druga derivacija (d²y/dx²) za parametarske funkcije

Za dobivanje druge derivacije trebamo ponovno derivirati dydx\tfrac{dy}{dx} po xx:

d2ydx2=ddx(dydx)=ddt(dydx)dxdt.\frac{d^2 y}{dx^2} = \frac{d}{dx}\Bigl(\frac{dy}{dx}\Bigr) = \frac{\frac{d}{dt}\Bigl(\frac{dy}{dx}\Bigr)}{\frac{dx}{dt}}.

Ovo proizlazi iz lanca deriviranja i činjenice da je ddx=1dxdtddt\tfrac{d}{dx} = \tfrac{1}{\tfrac{dx}{dt}} \tfrac{d}{dt}.

Primjer (nastavak prethodnog):
Imamo dydx=t\tfrac{dy}{dx} = t. Deriviramo po tt:

ddt(t)=1.\frac{d}{dt}\bigl(t\bigr) = 1.

Zatim dijelimo s dxdt=2\frac{dx}{dt} = 2, pa je:

d2ydx2=12.\frac{d^2 y}{dx^2} = \frac{1}{2}.

2.4. Primjene u geometriji i kinematici

  • Geometrija: Parametarske jednadžbe za krivulje (npr. eliptične, kružne) omogućuju računanje nagiba, krivosti i duljine luka.
  • Kinematika: Ako je (x(t),y(t))(x(t), y(t)) putanja čestice u ravnini, tada su x(t),y(t)x'(t), y'(t) komponente brzine, dok se ubrzanje može dobiti derivacijom tih komponenata.

3. Teoremi diferencijalnog računa

3.1. Fermatov teorem

  • Definicija: Ako ff ima lokalni ekstrem (minimum ili maksimum) u točki x0x_0 i derivabilna je u x0x_0, tada je f(x0)=0.f'(x_0) = 0.
  • Dokaz (skica): U blizini ekstrema derivacija mora mijenjati predznak ili biti jednaka nuli u točki x0x_0. To implicira da je upravo f(x0)=0f'(x_0) = 0.
  • Značaj: Fermatov teorem daje temeljnu metodu pronalaženja ekstrema postavljanjem jednadžbe f(x)=0f'(x) = 0.

3.2. Rolleov teorem

  • Izjava: Ako je ff kontinuirana na [a,b][a,b] i derivabilna na (a,b)(a,b), te vrijedi f(a)=f(b)f(a) = f(b), postoji barem jedna točka c(a,b)c \in (a,b) takva da f(c)=0.f'(c) = 0.
  • Primjer: f(x)=(xa)(xb)+kf(x) = (x-a)(x-b) + k, gdje je f(a)=f(b)f(a) = f(b). Rolleov teorem jamči da postoji barem jedna točka između aa i bb gdje je f(x)=0f'(x) = 0.
  • Geometrijsko značenje: Ako dva kraja grafa funkcije imaju istu visinu, mora postojati “vrh” ili “dolina” između (tangenta paralelna s x-osi).

3.3. Cauchyjev teorem srednje vrijednosti

  • Uvjeti i formulacija: Za dvije funkcije ff i gg, kontinuirane na [a,b][a,b] i derivabilne na (a,b)(a,b), uz g(x)0g'(x) \neq 0, postoji barem jedna točka c(a,b)c \in (a,b) takva da f(c)g(c)=f(b)f(a)g(b)g(a).\frac{f'(c)}{g'(c)} = \frac{f(b) - f(a)}{g(b) - g(a)}.
  • Povezanost: Ovo je općenitija verzija Lagrangeova teorema. Kad je g(x)=xg(x) = x, dobivamo Lagrangeov MVT.

3.4. Lagrangeov teorem srednje vrijednosti

  • Izjava: Ako je ff kontinuirana na [a,b][a,b] i derivabilna na (a,b)(a,b), postoji točka c(a,b)c \in (a,b) takva da f(c)=f(b)f(a)ba.f'(c) = \frac{f(b) - f(a)}{b - a}.
  • Dokaz (skica): Primjenjuje se Rolleov teorem na funkciju F(x)=f(x)(f(b)f(a)ba)xF(x) = f(x) - \bigl(\frac{f(b)-f(a)}{b-a}\bigr)x, uz prikladno pomicanje grafa.
  • Primjena: Analiza funkcije i aproksimacije - npr. duljina putanje, prosječna brzina.

4. L'Hospitalovo pravilo i računanje limesa neodređenih oblika

4.1. Uvod u neodređene oblike limesa

Neodređeni oblici su slučajevi u kojima se izravna evaluacija limesa daje nešto poput:

  • 00\tfrac{0}{0}
  • \tfrac{\infty}{\infty}
  • 00 \cdot \infty
  • \infty - \infty
  • 00,1,00^0, 1^\infty, \infty^0

Ovakvi oblici zahtijevaju dodatne manipulacije da bi se limes pravilno izračunao.

4.2. Izvođenje L'Hospitalovog pravila

L’Hospitalovo pravilo kaže:
Ako su ff i gg derivabilne na intervalu oko točke gdje želimo izračunati limes, te imamo neodređeni oblik 00\tfrac{0}{0} ili \tfrac{\infty}{\infty}, tada vrijedi:

limxaf(x)g(x)=limxaf(x)g(x),\lim_{x \to a} \frac{f(x)}{g(x)} = \lim_{x \to a} \frac{f'(x)}{g'(x)},

pod uvjetom da desni limes postoji (ili je ±\pm \infty).

4.3. Primjena L'Hospitalovog pravila na oblike:

  • 00\tfrac{0}{0}
  • \tfrac{\infty}{\infty}

Primjer:

limx0sinxx.\lim_{x \to 0} \frac{\sin x}{x}.

Direktna evaluacija daje 00\tfrac{0}{0}. Primijenimo L’Hospitalovo pravilo:

limx0sinxx=limx0cosx1=cos(0)=1.\lim_{x \to 0} \frac{\sin x}{x} = \lim_{x \to 0} \frac{\cos x}{1} = \cos(0) = 1.

4.4. Ostali neodređeni oblici i njihova transformacija

  • 00 \cdot \infty → prebaciti u oblik 00\tfrac{0}{0} ili \tfrac{\infty}{\infty} tako da napišemo ab=a1/ba \cdot b = \tfrac{a}{1/b}.
  • \infty - \infty → svedemo na zajednički nazivnik.
  • 00,1,00^0, 1^\infty, \infty^0 → transformacija pomoću logaritmiranja: limxaf(x)g(x)=exp(limxag(x)ln(f(x))).\lim_{x \to a} f(x)^{g(x)} = \exp\Bigl(\lim_{x \to a} g(x)\ln\bigl(f(x)\bigr)\Bigr).

4.5. Primjeri i vježbe za računanje limesa

  1. limx0ex1x\lim_{x \to 0} \tfrac{e^x - 1}{x}
  2. limx3x2+x2x2x+1\lim_{x \to \infty} \tfrac{3x^2 + x}{2x^2 - x + 1}
  3. limx(1+1x)x\lim_{x \to \infty} \bigl(1 + \tfrac{1}{x}\bigr)^x

4.6. Ograničenja i nepravilna primjena L'Hospitalovog pravila

  • Moramo imati derivabilnost i ispravan neodređeni oblik (00\tfrac{0}{0} ili \tfrac{\infty}{\infty}).
  • Ako je granična vrijednost f(x)g(x)\tfrac{f'(x)}{g'(x)} i dalje neodređena, možemo primijeniti L’Hospitalov postupak opet, ali uvijek uz oprez.

5. Primjene derivacija i limesa

5.1. Analiza brzine i ubrzanja

U kinematici, ako je položaj s(t)s(t):

  • v(t)=s(t)v(t) = s'(t) je brzina,
  • a(t)=s(t)a(t) = s''(t) je ubrzanje.

Ako želimo znati ponašanje za velika tt, možemo tražiti limtv(t)\lim_{t \to \infty} v(t) ili limts(t)\lim_{t \to \infty} s(t) kako bismo procijenili asimptotsko gibanje.

5.2. Optimizacija funkcija pomoću višestrukih derivacija

  • Pronalazak ekstremne vrijednosti: f(x0)=0f'(x_0) = 0.
  • Priroda ekstrema:
    • Ako je f(x0)>0f''(x_0) > 0, x0x_0 je lokalni minimum.
    • Ako je f(x0)<0f''(x_0) < 0, x0x_0 je lokalni maksimum.
    • Ako je f(x0)=0f''(x_0) = 0, treba dublju analizu (viši red derivacija).

5.3. Identifikacija ponašanja funkcije na granicama intervala

Uz derivacije i limes možemo vidjeti:

  • Dolazi li funkcija do asimptote?
  • Ima li funkcija “skok” na rubovima intervala?
  • Koliko je stabilno rješenje za xx \to \infty ili xx \to -\infty?

5.4. Modeliranje u ekonomiji i fizici koristeći limes i derivacije

  • Ekonomija: marginalni trošak C(x)C'(x), marginalna korist, analiza limesa za proizvodnju xx \to \infty.
  • Fizika: granično ponašanje ubrzanja, brzine ili energije kod velikih vremena ili velikih udaljenosti.

6. Zaključak

6.1. Sinteza koncepta višestrukih derivacija, diferencijala i parametarskih funkcija

U ovoj lekciji obradili smo:

  • Višestruke derivacije i diferencijale,
  • Parametarske funkcije i način deriviranja,
  • Teoreme (Fermat, Rolle, Cauchyjev, Lagrangeov) kao temeljnu teorijsku osnovu diferencijalnog računa.

6.2. Značaj teorema diferencijalnog računa u matematici i znanosti

Teoremi diferencijalnog računa omogućuju:

  • Pouzdanu analizu ekstremnih vrijednosti,
  • Praktične alate (poput L’Hospitala) za rješavanje limesa,
  • Precizno modeliranje u raznim znanostima (fizika, ekonomija, biologija, inženjerstvo).

6.3. Primjer primjene L'Hospitalovog pravila

Za kraj, još jedan praktičan primjer:

limxxex.\lim_{x \to \infty} \frac{x}{e^x}.

Bez dodatnih alata, vidimo da se brojač raste linearnom brzinom, a nazivnik raste eksponencijalno, pa limes očekujemo da je 00.

  • Primjenom L’Hospitala (za \tfrac{\infty}{\infty} oblik):
limxxex=limx1ex=0.\lim_{x \to \infty} \frac{x}{e^x} = \lim_{x \to \infty} \frac{1}{e^x} = 0.